Naomi Bosch dijeli čitateljima Agrokluba svoja iskustva: Klikom do priručnika o ekovrtlarenju
Objavljeno 10.3.2021. na Agroklub.com
Ekološko vrtlarenje je revolucija u malom kojom možemo liječiti planet, kaže znanstvena suradnica na Odjelu za fitomedicinu Agronomskog fakulteta u Rostocku i autorica priručnika. Provjerite kako preuzeti svoj primjerak
Globalno gledano, površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i broj ekoloških proizvođača iz godine u godine konstantno rastu. Samo u 2017.godini površina pod ekološkom proizvodnjom, u svijetu, narasla je za dva milijuna hektara (izvor: IFOAM). U Hrvatskoj se pak, od 2013. do 2019. godine, površina u ekološkoj proizvodnji gotovo utrostručila (izvor: Ministarstvo poljoprivrede).
No, globalni trend ekološke poljoprivrede sve više prati i trend vrtlarenja prema tim načelima, kaže mlada inženjerka agronomije Naomi Bosch, koja je, radeći na brojnim poljoprivrednim imanjima, u Hrvatskoj i Njemačkoj, stekla korisna iskustva u radu s voćem, povrćem i životinjama. Trenutno je znanstvena suradnica na Odjelu za fitomedicinu Agronomskog fakulteta u Rostocku (Njemačka), na kojem se, nakon što je prošle godine diplomirala na studiju agronomije, specijalizirala za odnos između poljoprivrede i bioraznolikosti.
Uz sve to, ova mlada zaljubljenica u prirodu, koja uživa u vrtlarenju i sakupljanju samoniklog i ljekovitog bilja, piše i svoj blog o poljoprivredi i održivom, smislenom načinu života.
U trendu je povratak prirodi
“Trendovi usmjereni prema ekološkoj proizvodnji vidljivi su kod poljoprivrednika, vlasnika OPG-ova, ali i na malim, privatnim parcelama hobby-vrtlara. Želja za povratkom prirodi, za zdravim voćem i povrćem iz vlastitog vrta, ali i sve veća svijest o brizi za okoliš – sve su to motivacije vrtlarima da naprave vlastiti ekološki vrt“, kaže inženjerka.
Ekološko se vrtlarenje, pojašnjava, bazira na nekoliko principa, koji se prakticiraju i u ekološkoj poljoprivredi, poput kruženja hranjivih tvari, plodoreda, nekorištenja umjetnog gnojiva i pesticida…
“Suvremen način korištenja prirodnih resursa pokazao se pogubnim za okoliš. O tome svjedoče zagađenja rijeka, jezera i mora, nestajanje bioraznolikosti sve većeg broja vrsta, erozija plodnog tla te globalno zatopljenje. Ekološki vrtlar, stoga, u svemu što radi, nastoji imitirati prirodu“, pojašnjava.
Čuvanje vlastitog sjemena lokalnih sorti
Najvažniji princip ovog vrtlarenja je, kaže naša sugovornica, rad u skladu s prirodom, a ne protiv nje. Dobar primjer za ovaj ‘recept’ je, kaže, problem korova. Naime, u prirodi nikad nećete vidjeti ogoljelo tlo, na kojem baš ništa zeleno ne raste, osim u pustinji ili na često korištenim stazama.
“Priroda, dakle, uvijek teži tome da zemlja bude prekrivena slojem biljaka, kako bi spriječila gubitak hranjivih tvari, eroziju tla itd.”, ističe i pojašnjava ako se ugledamo na prirodu te se u svom vrtu pridržavamo tog principa, imat ćemo mnogo manje problema s korovom, jer korov ispunjava upravo tu ulogu – korov su, dakle, prve, pionirske biljke koje prerastaju ogoljelu zemlju.
“Ako se potrudimo da nam tlo nikad ne bude golo, primjerice time što uvijek imamo nešto posađeno na zemlji ili stavimo sloj malča, uvelike ćemo uštedjeti vrijeme i napor oko kontroliranja korova“, savjetuje ova inženjerka agronomije.
Zbog kompleksnosti ekosistema, a mali dio njega je i naš vrt, ekološko se vrtlarenje uvijek mora prilagoditi svom okruženju, kaže naša sugovornica.
Ispravnim planiranjem vrta i dobrim odabirom biljaka ekološki vrtlar uvelike može utjecati na uspjeh svojih usjeva. To podrazumijeva uvođenje pametnog plodoreda, čuvanje vlastitog sjemena, izmjenu ili kupnju ekološkog sjemena, odabir lokalnih sorti… “Time, ne samo da štedimo resurse, kao što su voda i gnojivo, već i čuvamo raznolikost lokalnog genetskog materijala“, poručuje znanstvena suradnica koja svaki slobodan trenutak koristi za vrtlarenje.
I dobrim odabirom zemlje smanjujemo „ugljični otisak“
Ekološko vrtlarenje uistinu ima velik potencijal pozitivnog utjecaja na okoliš i smanjenja negativnih učinaka suvremenog načina života na klimu i prirodu.Nažalost, dodaje, većina vrtlara nije svjesna da, primjerice, kupnjom uobičajene zemlje za vrt, čine veliku štetu ekosustavima. Naime, treset, koji je najčešći sastojak u kupovnoj zemlji za vrt, odgovoran je za emisiju veće količine stakleničkih plinova, čak i od zračnog prometa! “Stoga je vrlo važan ispravan odabir zemlje za vrt”, upozorava inženjerka i agroblogerica pojašnjavajući kako se ispravnim odabirom smanjuje naš ugljični otisak i uvelike poboljšava plodnost tla.
Dobra vijest je da jednostavnim metodama možemo od svakog vrta napraviti mali raj za bioraznolikost.
Navodi kako je u posljednjim desetljećima prirodna ravnoteža naše planete u mnogim pogledima strašno narušena. Od 1960. broj divljih životinja se globalno smanjio za čak 60 posto. Unutar posljednjih 30 godina, brojnost kukaca se smanjila za vrtoglavih 75 posto. Ptica i drugih vrsta također je, iz godine u godinu, sve manje i manje.
“Koliko god nam se naše mogućnosti činile malima, naspram veličine spomenutih problema, svaka parcela i svaki, pa i najmanji vrt, mogu učiniti pozitivnu razliku za okoliš. U tom je smislu, ekovrt prava revolucija u malom!“ poručuje naša sugovornica i autorica poučnog priručnika o ekovrtlarenju.
Preuzmite svoj primjerak priručnika
Radi s prirodom, a ne protiv nje; Planiranje vrta: odabir biljaka; Plodnost tla: prirodno gnojenje; Održivo korištenje vode i resursa; Vrt u borbi protiv globalnog zatopljenja; te Vrt kao oaza bioraznolikosti, šest su cjelina njenog Priručnika ekološkog vrtlarenja kroz koje možete naučiti kako brinuti o svom vrtu prema ekološkim načelima.
“Priručnik je bogato ilustriran fotografijama i prepun je praktičnih savjeta iz mog vlastitog iskustva rada u ekološkim vrtovima“, kaže mlada inženjerka Naomi koja svoj priručnik osnova ekovrtlarenja “poklanja” čitateljima Agrokluba. Tako svoj besplatan primjerak možete preuzeti na ovom linku.
